SOLARNA ELEKTRANA.

1. KUĆANSTVO

Postrojenja koja su priključena na javnu mrežu moraju zadovoljiti uvjete koje postavlja distributer električne energije na mreži (Obavijest o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodonjom). Ova postrojenja imaju najčešće za cilj proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, dok se višak električne energije predaje na mrežu. Obračun mjesečne potrošnje baziran je na predaji električne energije u mrežu (putem elektrane) te preuzimanjem električne energije iz mreže (kada nema proizvodnje energije iz sunca). Na kućnu instalaciju se može priključiti i baterija (hibridni sustav). Električna energija proizvedena elektranom predaje se trošilima, dok se višak energije šalje u bateriju. Ako je baterija puna, a proizvodi se više energije nego što trošila trebaju, energija se predaje u mrežu. Kada nema proizvodnje energije iz sunca tada trošila dobivaju energiju iz baterije sve dok je ima u bateriji. Kada se baterija isprazni do zadane mjere, trošila se napajaju iz mreže.

  1. Izrada projektnog prijedloga – slanje ponude Investitoru
  2. Izrada glavnog projekta i „Zahtjeva za provjeru mogućnosti priključenja s vlastitom proizvodnjom“ – potpisuje Investitor
  3. HEP izdaje „Obavijest o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom“ (najčešće u roku od 2 tjedna)
  4. Izgradnja fotonaponske elektrane
  5.  Promjena opskrbljivača (Investitor potpisuje zahtjev za promjenu opskrbljivača, opskrbljivač izdaje „Potvrdu o prihvaćanju zahtjeva")
  6. Završna dokumentacija koja se šalje HEP-u („Zahtjev za promjenu statusa kod kućanstva s vlastitom proizvodnjom“ uz popratnu dokumentaciju i dokumentaciju zaprimljenu od strane opskrbljivača
  7. HEP izdaje „Potvrdu za trajni rad elektrane“ 8. Puštanje u rad fotonaponske elektrane

2. INDUSTRIJA / PODUZETNIŠTVO

Postrojenja koja su priključena na javnu mrežu moraju zadovoljiti uvjete koje postavlja distributer električne energije na mreži (EES, EOTRP). Ova postrojenja imaju za cilj proizvodnju električne energije prvenstveno za vlastite potrebe te je predaja viška energije na mrežu svedena na minimum. Obračun mjesečne potrošnje baziran je na predaji električne energije u mrežu (putem elektrane) te preuzimanjem električne energije iz mreže (kada nema proizvodnje energije iz sunca).

  1. Izrada projektnog prijedloga – slanje ponude investitoru ‌
  2. Izrada idejnog projekta i „Zahtjeva za izdavanje Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP, elektrane iznad 100 kW)“ – ukoliko je primjenjivo, potpisuje Investitor ‌
  3. Izrada idejnog projekta i „Zahtjeva za elektroenergetsku suglasnost (EES) – kod elektrana ispod 100 kW se preskače točka 1. – potpisuje Investitor
  4. HEP izdaje Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (ukoliko je primjenjivo) – trajanje izdavanja između mjesec dana i 6 mjeseci (ovisno o traženoj snazi elektrane) ‌
  5. HEP izdaje Elektroenergetsku suglasnost (najčešće u roku od 2 tjedna) 
  6. Izrada glavnog projekta i „Zahtjeva za potvrdu glavnog projekta“ – potpisuje Investitor ‌
  7. HEP izdaje „Potvrdu glavnog projekta“ 
  8. Izgradnja fotonaponske elektrane ‌
  9. Promjena opskrbljivača (Investitor potpisuje ponudu novog opskrbljivača, opskrbljivač šalje ugovor koji potpisuje Investitor) ‌ ‌10. Izrada PPI – elektrane do 50 kW
  10. Izrada PPI – elektrane do 50 kW
  11. Slanje dokumentacije HEP-u (Potvrde i izjave izvođača radova uz certifikate i PPI) – elektrane do 50 kW 
  12. Mjerenje utjecaja elektrane na mrežu - elektrane iznad 50 kW ‌
  13.  Izrada PPI (Plan i program ispitivanja), EUEM-a (Elaborat utjecaja elektrane na mrežu) i EPZ-a (Elaborat podešenja zaštite)
  14. Završna dokumentacija koja se šalje HEP-u (PPI, EUEM i EPZ, Završno izvješće te popratna dokumentacija) - za elektrane iznad 50 kW ‌
  15. Odobrenje PPI-a, EUEM-a i EPZ-a od strane HEP-a - za elektrane iznad 50 kW ‌
  16. Potvrda za trajni pogon elektrane
  17. Puštanje u rad fotonaponske elektrane

3. OTOČNI SUSTAVI

Fotonaponska postrojenja koja nisu priključena na javnu mrežu ili pak o njoj ne ovise. Na lokacijama na kojima ne postoji nikakva mreža, takvi su sustavi jedino moguće rješenje i ovise isključivo o baterijama. To ne znači da objekt foronaponom ne smije biti priključen na mrežu, no kod njih je taj priključak nužna rezerva za slučaj ekstremno nepovoljnih uvjeta, dok glavninu potrošnje zadovoljavaju besplatnim suncem. Otočna postrojenja nemaju nikakvog utjecaja na javnu mrežu i ne moraju zadovoljiti složene zahtjeve distributera. U tome uvelike pomažu baterije u koje se spremaju viškovi struje proizvedeni u idealnim uvjetima, pod vedrim nebom i jakim suncem. Kapacitet baterije uvelike ovisi o procjenama za pojedinačnu lokaciju i treba ga prilagoditi razdoblju s nižim učinkom fotonapona.